Gaslighting ili zašto ne vjerujemo vlastitim očima?

“Neki ljudi će pokušati biti veći režući drugima glave.”

Paramahansa Yogananda

Preispitujete se? Bojite se da ste preosjetljivi? Često ste zbunjeni i osjećate da ludite? Često se ispričavate partneru, roditeljima, kolegama? Ne razumijete zašto niste zadovoljni iako je naoko sve u redu sa vašim životom? Često opravdavate partnera pred prijateljima i obitelji? Znate da nešto ne valja, ali niste sigurni što? Teško vam je donijeti i vrlo jednostavne odluke? Imate osjećaj da ste prije bili drugačiji, sigurniji u sebe, zabavniji i opušteniji? Osjećate se beznadno i kao da ništa ne možete učiniti kako treba? Pitate se jeste li dobra osoba, prijateljica, suprug? Zvuči poznato? Možda ste objekt gaslightinga ili izluđivanja.

Gaslighting (izluđivanje) oblik je emocionalnog zlostavljanja gdje zlostavljač opetovano manipulira situacijom kako bi naveo žrtvu da posumnja u vlastiti doživljaj stvarnosti i pamćenje, odnosno kako bi stekao kontrolu nad drugom osobom. Žrtve osim toga preispituju vlastite instinkte na koje su se oslanjale cijeli život i postaju vrlo nesigurne.

To je oblik manipulacije uslijed kojeg će objekti manipulacije više vjerovati svom zlostavljaču nego načinu na koji su same doživjele situaciju i vrlo često prethodi drugim oblicima emocionalnog i tjelesnog zlostavljanja jer će žrtve gaslightinga zbog poljuljane vjere u sebe vjerojatnije ostati i u drugim situacijama zlostavljanja.

„…najviše štete mi nisu nanijele najglasnije i najsnažnije eksplozije u mom djetinjstvu. Nije to bilo tjelesno nasilje ili verbalno zlostavljanje ili to što nije bilo granica niti neprikladno ponašanje. Ono što mi je nanijelo najviše štete je poricanje da se sve to ikada dogodilo.

Poricanje da se zlostavljanje dogodilo gore je od samog zlostavljanja.“

Ariel Leve

Sam pojam „gaslighting“ proizašao je iz kazališne predstave „Gas Light“ (plinsko svjetlo) iz 1938. u kojoj muškarac pokušava izluditi svoju suprugu koristeći brojne trikove i dovodeći do toga da ona preispituje vlastitu percepciju i zdrav razum. Primjerice inzistirajući da plinske svjetiljke koje je prigušio njemu ne izgledaju prigušeno ili skrivajući njezine stvari. Nekoliko godina kasnije prema toj predstavi snimljena su i dva filma. Gaslighting je pojam koji je ušao u kolokvijalnu upotrebu u engleskom govornom području, a najbliži prijevod je izluđivanje.

Taktike gaslightinga mogu, ali i ne moraju uključivati promjene u vanjskoj okolini. Mogu biti u potpunosti emocionalne i verbalne, a cilj je kontrola druge osobe radi osobne dobiti.

Tijekom procesa izluđivanja, osoba prema kojoj je usmjerena manipulacija, može se naći u začaranom krugu koji počinje sa nevjericom, a završava depresijom. Osoba se preispituje, pita se da li je uistinu „preosjetljiva“, „histerična“ ili „luda“, češće se ispričava, a za svog zlostavljača pronalazi izlike. Osoba preispituje sebe umjesto nerazumno ili neprikladno ponašanje partnera ili druge osobe i pokušava shvatiti kako je postala tako „loša“ i što može učiniti da ne bude tako.

„Najpodmuklija stvar vezana uz gaslighting je poricanje stvarnosti. Kada netko drugi porekne stvarnost koju ste vidjeli. Poricanje da ste doživjeli ono što ste doživjeli i za što znate da je istina. Osjećate se ludima, a niste ludi.“

Ariel Leve

No, osim situacija u kojima jedna osoba namjerno pokušava na takav način manipulirati drugu osobu, gaslighting može biti nesvjestan i nenamjeran. Patroniziranje u obliku izjava poput „Pretjeruješ. Smiri se.“ i „A daaaaj, pa to je bila samo šala.“ manje su očiti oblici emocionalne manipulacije koja kada dolazi kao odgovor na posve prikladnu reakciju ima učinak uvjeravanja drugih da njihove emocije, reakcije i osjećaji nisu ispravni nego pretjerani.

U situacijama gdje je jedna osoba u poziciji moći ili autoriteta ili u mnogim ovisničkim odnosima u kojima je prisutan strah od gubitka druge osobe – inzistiranje druge osobe da je njihova stvarnost ona ispravna stvarnost dovodi do zbunjenosti i propitkivanja.

Jedan od glavnih razloga zbog kojih osobe ne prepoznaju manipulaciju i ostaju u odnosima u kojima ih drugi izluđuju je to što im je teško pojmiti da bi osoba koju vole i kojoj vjeruju mogla činiti nešto takvo. Upravo zbog tog poricanja stvarnosti se izluđivanje nastavlja i dalje.

Uz to, osobe koje na taj način izluđuju druge često su vrlo vješte u skrivanju tragova i suptilne su u manipulaciji.

Kako prepoznati da vas netko izluđuje

Sama svijest da nas netko manipulira može nam pomoći u procesu ponovnog stvaranja povjerenja u sebe, vlastiti doživljaj svijeta i ono što nam govore emocije.

O situaciji u kojoj se nalazimo i tome kako se uistinu osjećamo govori nam naš unutarnji glas, naše reakcije ili manjak istih. Obratite pažnju na vlastite misli i ponašanja:

Ispričavanje. Žrtve izluđivanja neprestano se ispričavaju i za ono za što su odgovorne i za ono što nisu što zlostavljaču ostavlja prostor da bude onaj tko je uvijek u pravu.

Neodlučnost. Žrtvama je teško donositi odluke jer se boje da će pogrešno odabrati što god odlučile. Sve što kažu ili naprave u odnosu na zlostavljača je pogrešno i imaju osjećaj kako ne mogu donijeti niti jednu racionalnu odluku i sve prepuštaju zlostavljaču što mu daje još i veći osjećaj kontrole i moći.

Promjena. Izluđivanje počinje suptilno i žrtva u samom početku ni ne primjećuje promjene u vlastitom ponašanju i doživljaju svijeta. Međutim, kada se nakon nekog vremena sjeti kako se osjećala i ponašala prije, shvaća kako se značajno promijenila.

Zbunjenost. Žrtve izluđivanja često su u stanju čuđenja i zbunjenosti. Ne vjeruju same sebi i sumnjaju u vlastite misli. Žrtve su u sebi svjesne kako nešto ne valja, ali im je teško shvatiti zašto i pitaju se da li su samo preosjetljive.

Povlačenje. Žrtve izluđivanja će se vjerojatno povući od prijatelja i obitelji u sebe zbog manjka samopouzdanja potrebnog za interakciju sa drugima. Sigurnije će se osjećati same nego sa drugim ljudima jer bi ih drugi mogli pitati da li je sve u redu i što se događa u odnosu, a oni nemaju odgovore kojima bi opravdali to što se događa.

Izluđivanje je manipulacija druge osobe nizom različitih taktika koje je vrlo teško pobrojati, a neke od njih su:

Uskraćivanje je taktika u kojoj se zlostavljač pretvara da ne razumije drugu osobu, odbija je slušati i ne dijeli svoje emocije.

„Večeras mi se ne slušaju tvoja s*anja.“

„Samo me želiš zbuniti.“

Zlostavljač može propitkivati sjećanje druge osobe iako se osoba ispravno sjeća svega što se dogodilo.

„Ni prošli puta nisi zapamtila što se točno dogodilo.“

„To si mislila i prošli put i bila si u krivu.“

Propitkivanjem se skreće sa teme razgovora, a žrtva preispituje svoju motivaciju i percepciju umjesto onoga što je bila tema. Nakon toga zlostavljač vrlo često ljutito propitkuje općenito iskustvo i misli.

„Na sve gledaš negativno.“

„Očito nikada ni nisi vjerovao u mene.“

„Imaš burnu maštu.“

Blokiranje i diverzija su taktike u kojima zlostavljač mijenja smjer razgovora od teme do propitkivanja žrtve i na taj način kontrolira situaciju.

„Od kud ti takva luda ideja?“

„Prestani prigovarati.“

„Namjerno me želiš povrijediti.“

Trivijaliziranje je uvjeravanje druge osobe kako njezine potrebe i misli nisu važne.

„To ti je važnije od mene.“

„Dozvolit ćeš da tako nešto dođe između nas?“

Zaboravljanje i poricanje također mogu biti taktike izluđivanja. Zlostavljač se pretvara da je zaboravio na nešto što se dogodilo ili poriče da se nešto dogodilo. Primjerice, poriče da je obećao nešto i nije ispunio obećanje.

„O čemu govoriš?“

„Ja to ne moram trpiti.“

„Izmišljaš.“

Posljedice gaslightinga

Gaslighting može ostaviti posljedice na psihološko zdravlje osobe na koju je usmjeren, a osobito ako se događa kroz duži period vremena u bliskom odnosu. Sam proces obično je vrlo postupan i u samom početku djeluje bezazleno, ali s vremenom i povećanjem intenziteta, žrtve se mogu naći u poziciji da vjeruju kako su uzrokom agresije zlostavljača. Osim toga, propitkivat će vlastiti doživljaj stvarnosti, neće tražiti pomoć, povući će se od prijatelja i obitelji i postati ovisne o zlostavljaču zbog toga što je sada on osoba koja definira stvarnost i zato što će se žrtva bojati da će okolina povjerovati u zlostavljačevu verziju stvarnosti i smatrati je mentalno nestabilnom.

Zbog osjećaja ovisnosti o zlostavljaču jer on „jedini shvaća što se uistinu događa“, žrtve zlostavljanja krive sebe za to što se događa u odnosu, teško im je prekinuti odnos i uistinu mogu djelovati kao nestabilne osobe jer su naučile da ne mogu vjerovati sebi i osloniti se na sebe. Uz to, malo je izgledno da će sa drugima podijeliti kako se osjećaju jer će očekivati da će drugi odbaciti njihove osjećaje i doživljaj situacije kao pogrešan ili neprikladan.

Zašto bi jedna osoba izluđivala drugu?

Mnogo je razloga zašto bi jedna osoba izluđivala drugu, a u pozadini uvijek leži osjećaj da su nešto dobili ili postigli. Zlostavljač zapravo ima vrlo malo interesa za drugu osobu, osim da je kao objekt iskoristi za nešto što smatra da mu je potrebno. To može biti nešto što će nahraniti zlostavljača poput priznanja da je u pravu, moćniji, bolji ili se može raditi o seksu ili materijalnoj koristi. Odnos često završava kada druga osoba potone toliko duboko da zlostavljač od nje nema više nikakve koristi. Zlostavljač će se često distancirati od druge osobe ignoriranjem.

Druga osoba kao objekt izluđivanja ne zna kako zadovoljiti zlostavljača i vrlo često će pokušati učiniti bilo što da bi vratila izgubljenu naklonost i privrženost koju je zlostavljač pokazivao na početku odnosa. No, vrlo često ti napori rezultiraju neuspjehom, a ako je zlostavljač i osjećao nekakvo poštovanje prema žrtvi – u tom trenutku ga u potpunosti gubi.


Literatura

Gander, K. (2016). What is gaslighting and how can it change a victim’s perception of reaity?

Leve, A. (2017). How to survive gaslighting: when manipulation erases your reality. 

Myles, A. (2015). Gaslighting: The Mind Game Everyone Should Know About.

Tracy, N. (2016). Gaslighting Definition, Techniques and Being Gaslighted


 

7 komentara za “Gaslighting ili zašto ne vjerujemo vlastitim očima?”

  1. Pingback: Ti učiš ljude kako da se ponašaju prema tebi – Žarooljica

  2. Bravo..cestitam…suuper
    Proucavala sam taj fenomen i jos uvijek proucavam…
    Zivjela sam na moju veliku zalost nemalo 20.god.sa psihopatom a da to nisam znala iakosam ljekar doduse ne psihijatar. Moj stari dobro kolega i prijatelj iskusni psihijatar mi je pomogao da se to raskrinka i sad samvec 7. Godina sretno razvedena …majka dvoje krasne djece u medjuvremenu o doc. med. nauka.
    Neki ce reci da sam bila glupa alivi razumijete o cemu pricam.
    Za sada toliko..javim se ponovo.
    Srdacan pozdrav!

  3. Da istina i ja sam bila u takvom odnosu koji me izluđivao tj .nisam vise znala sto i na koji nacin napraviti .Nista nije bilo dovoljno dobro i zadovoljavajuce i hvala Bogu sto je zavrsio .

Napišite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

error: Sadržaj web stranice je zaštićen!
Scroll to Top