Narcizam

Hoovering ili zašto se vraćamo u nezdrave odnose?

“Prekinuo je sa mnom prije tjedan dana. Smijao mi se u lice što sam uopće pomislila da ćemo sada biti zajedno. “Jadna Ines. Draga Ines. Slatka Ines. Kako si blesava da si tako nešto i pomislila.”

Plakala sam cijelu noć. Jedva sam otišla na posao. Ni ne sjećam se kako sam radila. A onda me nazvao sinoć, kao da nije prošlo tjedan dana. Rekao je da sam mu nedostajala i da sam najbolja žena na cijelome svijetu i da želi samo mene.”

Klijentica*

Hoovering ili usisavanje je pojam koji se često spominje u kontekstu narcističnih osoba. Opisuje manipulativno ponašanje kojemu je cilj namamiti nas natrag u odnos. Može se dogoditi nekoliko dana ili nekoliko godina nakon prekida kada narcistična osoba poželi obnoviti odnos kao da se ništa nije dogodilo.

Usisavanje se često javlja nakon što prekinemo odnos i sve kontakte s narcističnom osobom. Počinje suptilno s porukama, mailovima i telefonskim pozivima.

“Kako si?”, “Još uvijek mislim na tebe.”, “Je l’ spavaš?”

Jednom kada igra uvlačenja u odnos započne, narcističnoj osobi neće biti pretjerano važno koga bi u procesu mogla povrijediti, a okrutna istina je ta da nema stvarnu namjeru prilagoditi i promijeniti svoje ponašanje. Ako ne pazimo, možemo se naći u uvjerenju kako se dogodilo sve ono o čemu smo tijekom prekida sanjali, a to je da su se on ili ona promijenili.

“Proveo je sa mnom cijeli dan, prvi puta u posljednjih deset mjeseci. Družili smo se. Pričali. Cugali. Bilo je odlično. Objasnio mi je kako nije imao vremena zbog još jednog od njegovih poslova, a kojim pokušava skupiti novac da se konačno odseli od one svoje bivše. Rekao mi je da će se promijeniti, da se ništa ne brinem i da uvijek mogu računati na njega.”

Klijentica

‘Usisavač’ obično nastoji stupiti u kontakt iz naizgled glupih i beznačajnih razloga kao što su rođendani ili godišnjice kada je vjerojatnije da ćemo odgovoriti. Mogu nam postavljati jednostavna pitanja o nečem nebitnom, a osobito ako uzmemo u obzir koliko je vremena prošlo od prethodnog kontakta. Možda će odglumiti i nekakvu hitnu situaciju kako bi nam privukli pažnju i potpalili već ugasli plamen.

Također, postoji mogućnost da će se javiti našim prijateljima, članovima obitelji ili kolegama kako bi dobili informacije o nama i uredili “slučajne” susrete.

“Javila mi se njegova prijateljica. Ista ona s kojom me nije želio upoznati kada smo bili zajedno. Rekla je da mi se javlja jer je on loše zato što me još uvijek voli i želi pored sebe. Pitala me da li bi nam mogla pružiti drugu priliku.”

Klijentica

Ili će nam odjednom poželjeti vratiti stvari tako da ih uruče nama ravno u ruke iako nam ih nisu htjeli dati onda kada smo ih tražili natrag.

Može nam djelovati kao da se ‘usisavač’ u potpunosti promijenio. Željet će da krenemo iz početka, da zaboravimo prošlost bez da se za nju ispričaju i da preuzmu odgovornost za svoje postupke. Usisavanje kao taktika prolazi tako dobro jer je povratak ‘usisavača’ nakon svog tog vremena sa svim tim riječima kao ostvarenje svih snova jer smo dobili priliku čuti sve ono što smo željeli čuti, a to je da smo voljeni i da nismo zaboravljeni.

blur-1867402_1920

“Ja se nadam tvojoj poruci.”, “Javi se ponekada kad me se sjetiš.”, “Uvijek mi se možeš javiti.”, “Puno si mi značila i želim te moći ponekad nazvati.”

Pa ipak, usisavanje nam često donosi tek kratak i prolazan osjećaj da smo najvažnija osoba na svijetu. Može nam djelovati da kontroliramo situaciju u svakom trenutku i da znamo što radimo, ali ostaje činjenica da i prečesto bivamo uvučeni u nešto nad čime nemamo nikakvu kontrolu.

“Kava koja je trebala biti prijateljska jer smo se prije veze znali tako dobro zezati, u tren oka se pretvorila u priču o seksu koja mi je bila neugodna. Pogotovo zato što je on rekao da mu ne odgovaram u krevetu, da sam hladna i zakočena i da se više nikada ne želi seksati sa mnom.

Osjećala sam se kao da sam u klopci. Kao da mi je pružio drugu priliku da ga razuvjerim sljedeći njegova pravila koja mi nisu prihvatljiva.”

Klijentica

“Odveo me na ručak. Pri ulasku u restoran me zavodljivo primio oko struka, onako kako me primao kada smo bili zajedno. Pridržao mi je stolac i uživao u pogledima konobarica koje su to primijetile i zavidjele mi. Cijelo vrijeme je koketirao sa mnom, a kad se najeo, spustio je ruke, otpustio remen i otkopčao prvi gumb na hlačama.

Spustila sam pogled za njegovim rukama, a on me posprdno pogledao i rekao “Samo razmišljaš o mom k*rcu. Nema ništa od toga. Već sam ti rekao.” Osjetila sam kako crvenim i kako mi je neugodno dok se on samozadovoljno smiješio i nastavio koketirati s konobaricom.”

Klijentica

Okolnosti koje su se odjednom promijenile na bolje mogu potrajati neko vrijeme, no isto tako je moguće da se nakon telefonskog poziva ili susreta stvari odmah vrate na staro bez dodatnih objašnjenja, a mi ostajemo ošamućeni i s nizom pitanja o tome što se upravo dogodilo.

“Došao mi je na vrata nakon što sam mu rekla da ne dolazi. Lupao je na njih sve dok mu nisam otvorila i našli smo se u krevetu. Zbilja se dobro seksa. Nakon toga smo dugo razgovarali, grlili se i ljubili i potom je nestao u noć.

Već sutra je opet bio depresivan jer ne može naći posao. Već sutra više nije imao vremena za mene.”

Klijentica

Ono što se trebamo zapitati je zašto se ne brinemo za sebe i zašto dozvoljavamo da se netko prema nama ponaša na neprikladne načine, da nas vrijeđa i ponižava, da se vraća kao da se ništa nije dogodilo i da nas ostavlja kao da ne vrijedimo previše.

Kada smo u odnosu s nekim tko misli samo na sebe, možda bismo se mogli barem malo ugledati na njih i pomisliti za promjenu i na sebe, o tome što nama treba, što si mi želimo i da li nam je uopće sada zgodno baviti se ‘usisavačem’.

Zdravi odnosi nisu jednostrani, a partneri su empatični jedno prema drugome tijekom svađa i prekida, preuzimaju odgovornost za svoje ponašanje i pokazuju svojim djelima, a ne samo riječima da im je uistinu žao.

“Najbolja isprika je promijenjeno ponašanje.”

U zdravom odnosu također ima problema, ali to nisu uvijek isti problemi koji se ponavljaju mjesecima ili godinama jer oba partnera rastu, razvijaju se i mijenjanju svoja neprikladna ponašanja.

Psihoedukacija jedna je od važnih stvari koju možemo učiniti za sebe kako bismo prekinuli nezdrave odnose koji nas drže na mjestu ili bacaju unatrag nakon što smo se oporavili od posljednjeg pada, a prepoznavanje obrasca idealiziranje – devalviranje – odbacivanje ključno je kako bismo manipulaciji stali na kraj i uistinu nastavili dalje sa životom.

Literatura i praksa često pokazuju kako je prekid svih kontakata s narcističnom osobom najbolja stvar koju možemo učiniti za sebe. U većini situacija, ako se uspijemo suzdržati od odgovora na poruke, mailove i pozive, usisavanje će s vremenom prestati. Međutim, postoje situacije kada ćemo možda morati pozvati policiju i na druge načine se zaštititi od ‘usisavača’.

“Kad me nazvao nakon gotovo godinu dana od kada smo zadnji puta stvarno razgovarali, gotovo mi je ispao mobitel iz ruke. Javila sam se i dobila odgovore, u njegovom šturom stilu, na sva pitanja koja sam vrtjela po glavi. Sve je objasnio, a potom nonšalantno spomenuo da je njegova žena saznala za mene. Osjetila sam strašnu grižnju savjesti, bilo mi ga je žao, bilo mi je žao njegove žene i bila sam na trenutak spremna učiniti što god treba kako bih se iskupila.

A onda je poziv završio i osjetila sam ljutnju koja mi se nakupljala u prsima. Gorjela je snažnije od moje zaluđenosti njime i po prvi puta sam jasno vidjela s kime imam posla. S najobičnijim lažljivcem. Kukavicom. Znala sam da njegova žena nije saznala za nas, da je lagao kako bi objasnio to što se ne javlja i kako bi me navukao da mu zbog grižnje savjesti dam ono što mu treba. Znala sam da se sve to vrijeme nije javljao zato što me nije trebao, znajući da ću se javiti kada me zatreba. Baš kao da moje srce ne postoji.

A onda sam se oprostila s njim i zablokirala ga.”

Klijentica

*imena i priče su izmijenjeni kako bi se zaštitila privatnost klijentica


Literatura:

Morningstar, D. (2015). Narcissists and Common Hoovering Techniques. 

Myles, A,.(2016). How to Know if Someone is Hoovering You. 

Schneider, A. (2015). “Hoover Maneuver”: The Dirty Secret of Emotional Abuse.

3 comments

  1. Za sve ovo potrebno je vrijeme, puno vremena,svako ponavljanje je ponovna bol ali svaki put slabija sve dok se ne uvjerimo da nemamo za čim žaliti.
    Možda bi godilo uvjerenje da on ima za čim žaliti,ali može li ta osoba to uopće doživjeti,bol uzrokovanu gubitkom nekoga??

    Marija

  2. Meni su ti odnosi interesantniji sa aspekta prasine a ne usisivaca, zasto se vracamo tamo gde znamo da cemo biti povredjeni i znamo da nas ta osoba uvlaci radi svoje narcisoidne potrebe. Ja mislim da upravo to radimo da bi se oslobodili tog bola, kao kad se dozivi neka velika nesreca, strasan dogadjaj, pa cak ima i ta da se kriminalci uvek vracaju na mesto zlocina tamo valjda imamo potrebu da se resimo bola po cenu novog bola. Ali svaki sledeci je za nijansu slabiji. Ono sto u sustini boli je povredjena sujeta, ona se jako tesko oporavlja.

    1. Draga Ivana,

      Slažem se s vama.. dosta mojih tekstova je posvećeno upravo toj kompulziji predavanja (mi mentalni higijeničari volimo svemu dati ime 😉 )

      Radi se o porivu, nagonu, da ponovimo isto ono što smo najčešće doživjeli u djetinjstvu u nadi da ćemo ovoga puta dobiti drugačiji kraj.

      Nisam u potpunosti sigurna da li je bez određene doze ponavljanja i moguće zaliječiti neke rane uz napomenu da je obavezan rad na sebi.

      Teško je preboljeti, ali iskreno vjerujem da je moguće zaliječiti tolike boli koje nosimo sa sobom.

Komentiraj, znaš da želiš ;)