Jedan od oblika ležernog odnosa koji se pojavio u sklopu promjene životnih okolnosti od vremena naših djedova i baka, kojima je brak bio preduvjet za prvo društveno prihvatljivo seksualno iskustvo, je prijateljstvo s povlasticama koje se definira kao mješavina prijateljstva i tjelesne intimnosti, a u praksi obuhvaća široki raspon različitih oblika odnosa u kojima je prisutno prijateljstvo i seks bez predanosti koja je specifična za romantične odnose.
Istraživanja iz 2005., 2008., 2009., 2010. pokazuju da je 50-60% osoba u dvadesetim godinama bila uključena u barem jedno prijateljstvo s povlasticama. Diplomski rad napisan u Zadru 2014. godine pokazao je da je gotovo pola ispitanih studenata iskusilo prijateljstvo s povlasticama, a slični rezultati dobiveni su na online istraživanju portala studentski.hr 2017. godine. Iako su istraživanja provođena uglavnom na studentima u dvadesetim godinama koji još uvijek nisu u predanim odnosima, čini se da se prijateljstvo s povlasticama pojavljuje i u drugim dobnim skupinama među ljudima koji su već u predanim odnosima, primjerice oboje su u braku, ne žele razvod braka, a nisu zadovoljni niti samo s prijateljstvom.
Najčešći razlozi upuštanja u prijateljstvo s povlasticama su seks sa osobom kojoj vjerujemo, osjećamo se ugodno i sigurno pored nje, a istovremeno izbjegavamo upuštanje u romantične odnose. Drugi razlozi su užitak i ugodne emocije, bliskost i društvo, ne-ekskluzivnost odnosa što pridonosi osjećaju slobode.
Dio privlačnosti prijateljstva s povlasticama bi mogao proizlaziti i iz toga što su ona često vremenski ograničena te se u njih upuštamo u periodima kada tražimo sami sebe s očekivanjem kako ćemo sazrijevanjem i odrastanjem početi razvijati dublje romantične odnose s drugima ili kako bismo kompenzirali ono što nam nedostaje u odnosu u kojem se nalazimo, a koji ne želimo prekidati. Ono što je kod prijateljstava s povlasticama zanimljivo je to da iako ne uključuju obavezu i očekivanje seksualne ekskluzivnosti, da čak 56% osoba ima seksualne odnose samo s tim prijateljem/ seksualnim partnerom.
U prijateljstvo s povlasticama će se generalno govoreći vjerojatnije upustiti osobe koje žive u većim gradovima, rjeđe odlaze u crkvu, koje su sklonije otvorenim vezama i manje romantično poimaju ljubav. Studenti smatraju da je prijateljstvo s povlasticama primjereno njihovoj situaciji i godinama koje podrazumijevaju nova iskustva i nesputanost ljubavnim vezama, a utjecaj alkohola i droga ima svoje mjesto u formiranju ovakvih oblika odnosa, ali mnogo manje nego u drugim oblicima neobaveznih i ležernih odnosa. Alkohol kao faktor u prijateljstvu s povlasticama se spominje prilikom iniciranja prvog seksualnog odnosa kako bi se ublažila čudna situacija prilikom promjene platonskog odnosa u seksualnu vezu.
Čini se da su muškarci i žene su podjednako skloni ulasku u prijateljstvo s povlasticama, za razliku seksa za jednu noć kojem su skloniji muškarci, a u ovakvom obliku odnosa muškarci više žele i vrednuju seks, dok žene veći naglasak stavljaju na prijateljstvo. Žene se češće od muškaraca nadaju da će se iz prijateljstva razviti nešto više dok muškarci češće priželjkuju da situacija ostane onakvom kakva je. Kod žena je vjerojatnija pojava neugodnih emocija nakon upuštanja u neobavezne seksualne aktivnosti, ali i one, kao i muškarci, cjelokupno iskustvo ocjenjuju uglavnom pozitivno.
Zanimljivo je i to da muškarci, usprkos stereotipima koji naglašavaju njihovu želju za impersonalnom seksualnom aktivnošću, odbijaju seksualne scenarije bez emocija u korist alternativa koje uključuju veće razine povezanosti i emocionalne intimnosti među partnerima.
No, prijateljstva s povlasticama, kao i svi drugi oblici odnosa među ljudima, imaju i svoje rizike koji često proizlaze iz onoga što smatramo najvećim prednostima takvih odnosa.
Ono što se smatra najvećom prednošću je to što možemo imati i seks i blizak emocionalni odnos bez svih onih komplikacija koje se javljaju u tipičnim romantičnim odnosima. Pa ipak, mnogi se u odnos, čiji bi temelj trebala biti jasna i izravna komunikacija kako bi se izbjegle neugodne komplikacije, upuštaju bez eksplicitnih razgovora o očekivanjima i pravilima, a kada se i odvaže na komunikaciju ona je često površna i neizravna. Mnogo puta u takve odnose ulazimo smatrajući da se pravila podrazumijevaju, da svi znaju u što se upuštaju i na koji način će se odnos dalje razvijati. Čini se da ponekada inzistiranje na jednostavnosti i izbjegavanju neugodnih razgovora vodi ka istim onim poteškoćama koje smo željeli izbjeći.
Drugi rizik je razvijanje osjećaja jedne strane prema drugoj, a koji nisu uzvraćeni. Manjak jasne komunikacije i razvijanje dubljih osjećaja mogu povrijediti jednu ili obje strane i dovesti do prekida odnosa.
No, usprkos očekivanju da će jedan od ova dva problema biti najčešćim razlogom prekida prijateljstva s povlasticama, najčešći razlog ukidanja seksualnog aspekta prijateljstva je to što je jedan od sudionika stupio u romantičnu vezu s nekom drugom osobom, a razvoj dubljih osjećaja jedne od strana je drugi najčešći razlog. Prijateljstvo se, nakon ukidanja povlastica, nastavlja u 25 – 50% situacija, a istraživanja iz Hrvatske i svijeta pokazuju da tek u 10 – 15% situacija prijateljstva s povlasticama prerasta u romantičnu vezu.
Glavne kritike ovakvog oblika odnosa, koje uglavnom dolaze od osoba koje nisu imale takvo iskustvo, su da se radi o moralno neprikladnim i ‘jadnim’ ponašanjima jer polaze od pretpostavke kako se radi o čistoj seksualnoj objektivizaciji i iskorištavanju bez drugih oblika emocija, da je ponižavajuće (više za ženu nego za muškarca), da predstavljaju čisti gubitak vremena zato što uključene osobe za to vrijeme ne traže ‘Pravu’ ili ‘Pravog’, mogućnost prijenosa spolno prenosivih bolesti zbog višestrukih seksualnih partnera, mogućnost prekida prijateljstva kao i stav da nije moguće seksati se bez da se razviju dublje emocije.
„Ne osjećati ništa“ je poprilično ograničen koncept, jer je u mnogim prijateljstvima s povlasticama prisutno mnoštvo pozitivnih emocija koje je moguće osjećati prema drugoj osobi, a da nisu zaljubljenost i romantična ljubav, osim toga u više od pola situacija su prijateljstva s povlasticama monogamni odnosi iako ne postoji dogovor o ekskluzivnosti. Spolno prenosive bolesti i neželjena trudnoća uvijek su mogući rizici nezaštićenih spolnih odnosa te se kao i u slučaju svih ostalih oblika odnosa koji uključuju seks apelira na otvoren razgovor, testiranja na spolno prenosive bolesti i upotrebu kondoma.
Pretpostavka o isključivoj seksualnoj objektivizaciji i iskorištavanju uglavnom ide u smjeru žena koje su stereotipno u nepovoljnijoj poziciji od muškaraca kada se govori o neobaveznim odnosima. Iako žene u istraživanjima značajno češće kao razloge ulaska u prijateljstvo s povlasticama navode bliskost i prijateljstvo, veliki broj autora se pita bi li češće navodile seksualnu komponentu kada ne bi postojale slične predrasude. Osim toga, vrlo često je u prijateljstvu s povlasticama veći naglasak na prijateljstvu, a manje na učestalim i vatrenim seksualnim odnosima. Također, prijateljstvo s povlasticama polazi od pretpostavke dogovora i slobodne volje gdje se postavlja pitanje „Zašto bi se netko osjećao iskorištenim ukoliko je na to sam pristao?“, no ne treba zanemariti potrebu za izravnom i jasnom komunikacijom koja često izostaje prilikom upuštanja u takav oblik odnosa.
‘Gubitak vremena’ kao argument protiv takvih oblika odnosa smislen je u situacijama kada se jedna osoba nada nečemu više i kada nema otvorene komunikacije, a možda i onda kada je sve jasno rečeno, ali jedna strana ne odustaje u nadi da će se situacija promijeniti. Situacije u kojima su pravila i očekivanja jasno izrečena ne moraju same po sebi predstavljati gubitak vremena jer je upravo pronalazak romantičnog partnera najčešći razlog kraja prijateljstva s povlasticama te se mnoge osobe pitaju zašto bi si uskratile zadovoljenje seksualnih i emocionalnih potreba u periodima kada su singl, a druga strana na to (rado) pristaje. Pitanja morala vezana uz seks kojemu nije cilj reprodukcija i izvan odnosa zvanog romantična ljubav koja će prerasti u brak ili braka, su pitanja na koja svatko od nas treba naći odgovore.
Čini se da je možda najsmisleniji argument mogućnost gubitka prijateljstva nakon ukidanja povlastica, koja se nastavljaju samo u 25-50% situacija, a s druge strane prijateljstva se prekidaju i onda kada u jednadžbi nema komplikacije zvane seks.
Kao i u svim drugim oblicima odnosa na svakome od nas je da odluči da li je spreman ući u takav odnos, uživati u mogućim benefitima, ali i snositi moguće posljedice. Ono što se svakako čini kao ključno za uspjeh takvog odnosa u smislu izbjegavanja nesporazuma u komunikaciji i neuzvraćenih osjećaja je izravna komunikacija i jasna pravila, što i dalje nije 100% garancija da se dublji osjećaji neće razviti. Ako se pak nadamo da će to prijateljstvo s vremenom prerasti u romantičnu ljubav, statistika kaže da nada postoji, ali nam brojke definitivno ne idu u prilog.
Birajmo mudro!
Literatura:
Ben- Zeev, A. (2011). Friends with Benefits.
Garcia, H., Soriano, E. i Arriaza, G. (2014).Friends with benefits and psychological wellbeing. Procedia – Social and Behavioral Sciences.
Garilović, I. (2014). Prijatelji s povlasticama i samomotrenje kod studenata.
Gusarova, I., Fraser, V. i Alderson, K.G. (2012). A quantitative study of “friends with benefits“ relationships.
studentski.hr (2017). Tek svako deseto prijateljstvo s povlasticama završava uspješnom vezom.
